JU NARODNA BIBLIOTEKA
"RADOSAV LJUMOVIĆ" PODGORICA

Istorijat

Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović, vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vučinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.

Godine 1884, u sklopu Čitaonice osnovano je prvo amatersko pozorišno društvo. Početkom 1888. godine, na destogodišnjicu oslobođenja Podgorice, Čitaonica je preseljena u Novu Varoš. Čitaonica je dobila nove prostorije 1893. godine. Novi dom Čitaonice bio je solidno izgrađen i kao reprezentativno zdanje privlačio je pažnju. Pozorišna družina Podgoričke čitaonice izvela je operu „Balkanska carica” kralja Nikole I Petrovića 1912. godine. U vrijeme balkanskih ratova Čitaonica nije radila. Sa radom je nastavila početkom 1914. godine i imala je preko 200 članova. Nakon Prvog svjetskog rata obnovljen je rad Podgoričke čitaonice. Izabrana je uprava i Nadzorni odbor. Opština je 1930. godine oduzela zgradu Podgoričkoj čitaonici i tu lokaciju namijenila za podizanje oficirskog doma. Podgorica je ostala bez Čitaonice.

No, početkom januara 1945. godine, u jednoj od prostorija nekadašnjeg Bioskopa „Kultura“ počela je sa ponovnim radom Biblioteka. Tu su održavane i književne večeri. Godine 1952, Biblioteka dobija prostor u Ulici Novaka Miloševa br. 7, u adaptiranim prostorijama prizemne zgrade. Raspolagala je prostorom od 150 metara kvadratnih.

Do 1959. godine Biblioteka nije imala potpuno i precizno definisan status. Rješenje o formiranju Gradske biblioteke i čitaonice, kao budžetske ustanove, donijeto je 29. maja 1959. godine. Opštinski narodni odbor je na sjednici, održanoj 19. decembra 1959. godine, donio Odluku o davanju imena nekim školama i kulturnim ustanovama na području opštine Titograd. Gradska biblioteka je dobila ime „Radosav Ljumović“.