Biblioteka se od početka osamdesetih godina prošlog vijeka bavi i izdavačkom djelatnošću. Prvo je 1981. godine objavljena knjiga poezije Daleka zvijezda Radosava Ljumovića, pjesnika, revolucionara i španskog borca. Zasluge za pokretanje ove djelatnosti pripadaju poznatom dječijem piscu Dušanu Đurišiću, koji se tada nalazio na mjestu upravnika Biblioteke. U tom periodu je pokrenuto više edicija.
Devedesetih godina prošlog vijeka u okviru izdavačke djelatnosti Biblioteka otpočinje novu etapu s programskom koncepcijom njegovanja i objavljivanja zavičajnih tema. Tih godina izdavaštvo Biblioteke zauzima jedno od istaknutih mjesta u izdavačkoj produkciji Podgorice. Biblioteka je do danas objavila gotovo 130 naslova monografskih publikacija.
Godine 1993. Biblioteka pokreće svoj časopis Glasnik. U njemu se objavljuju tekstovi koji se bave bibliotekarstvom, bibliografijom, zavičajnim i kulturološkim temama, a najobimniji prostor je dat knjigama, autorima i temama o kojima se govorilo na Tribini Biblioteke. Do danas je objavljeno 20 brojeva Glasnika.
Dvije godine nakon Glasnika, pokrenuta je još jedna serijska publikacija – Latica, književna revija mladih, koju periodično objavljujemo.
Glasnik
Novo izdanje časopisa „Glasnik“ u izdavaštvu Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, predstavljeno je publici 19. Januara 2023. Godine.
“Glasnik” je publikacija sa višedecenijskom tradicijom, koja objavljuje domaće i regionalne autore.
Promocija “Glasnika” održala se u Sali Marko Miljanov uoči Dana biblioteke 19. 01. 2023. “Glasnik su predstavili Boris Đurović, Tijana Todorović I Đorđe Šćepović.
Latica
Časopis “Latica” namijenjen je učenicima osnovnih i srednjih škola i u potpunosti je posvećen promociji i afirmaciji mladih.
Promocija časopisa “Latica”, bila je održana 17. Januara 2023. Godine u Podgoričkoj knjižari u ulici Slobode. Pormocija časopisa bila je dio programa povodom obilježavanja Dana Biblioteke. Predstavljanjem časopisa koordinisala je učiteljica Maja Petričević.
Za đecu 2022:
Slikovnica: Podgorica grad knjige
Tajna jedne tajne
Kjiga Dragane Kršenković Brović „Tajna jedne tajne“ sa njemačkim prevodom izašla je u izdavaštvu JU NB „Radosav Ljumović“. Knjigu je ilustrovao Vladimir Brajovic Wilovski. Ovo je četvrto izdanje istoimene knjige za đecu. Promocija ovog izdanja održala se 26. Decembra o knjizi su govorili autorka Dragana Kršenković Brković i Tijana Todorović.
Poezija:
Tužaljke iz davnina (maj 2022)
U izdavaštvu Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ objavljena jeknjiga Miraša Martinovića pod nazivom „Tužaljke iz davnina“. Promocija knjige poezije Miraša Martinovića održana je 5. Maja 2022. godine. O knjizi su pored autora govorili Dimitrije Popović, Nela Savković Vukčević, Anka Vučinić Grujić.
Plamen lučni ( maj 2022.)
Zbirka poezije „Plamen lučni“ Velisave Seke Metđonaj izašla je u izdanju Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, Ova knjiga predstavlja još jednu u nizu izdavačkih aktivnosti Biblioteke kojom se potvrđuje predanost na polju ovog segmenta rada naše ustanove. Pored autorke na promociji ovog izdanja koja se održala 25. Maja 2022.godine govorili su Vesna Vukićević Janoković i Žarko Božović.
Novobran (mart 2023.)
Zbirka pjesama autorke Jovane Bojović pod naslovom „Novobran“ izašla je u sklopu izdavačke djelatnosti JU NB „Radosav Ljumović“ Ovo je autorkina treća knjiga poezije, a njeni radovi su bili više puta nagrađivani i prevođeni na mnoge strane jezike. Promocija zbirke održana je u Podgoričkoj knjižari 15. Marta 2023. Godine, o knjizi je govorila autorka Jovana Bojović i književnik Pavle Goranović, veče je moderirala Tijana Todorović.
Žene Crne Gore prvo izdanje (mart 2022)
UNDP, Narodna Biblioteka Radosav Ljumović, Glavni grad Podgorica i Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, organizovali su događaj povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena 2022. Godine.
„Ovo je naša borba“
Ovim događajem se odala počast doprinosu žena razvoju Crne Gore kroz prezentaciju Monografije „Žene Crne Gore“ i panel diskusije „Ovo je naša borba!“.
Publikacija ,,Žene Crne Gore“ su svjedočanstvo milenijumske istorije koja se saopštava kroz 67 ženskih likova koje su talentom i radom emancipovale sredine i gradile crnogorsko društvo. Istorijski pregled ilustrovan je crtežima koji oživljavaju likove naših heroina. Knjiga je posvećena svim progresivnim ženama i muškarcima na putu modernog emancipatorskog djelovanja u svim sredinama. Tu su, knjeginje, grofice, spisateljice, svetice, borkinje, heroine, političarke, umjetnice, naučnice, sportistktinje, aktivistkinje, obične žene iz naroda, bilo da su rođene u Crnoj Gori ili ako su izvana vezale svoj život za crnogorski prostor.
Prvo izdanje monografije izašlo je iz štampe uz pomoć UNDP, EU, Glavni grad Podgorica, Biblioteka Radosa Ljumović, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.
Autorke izdanja: Olivera I Tijana Todorvić
Urednik: Dragan B. Perović
Izdavač: Sanja Vojinović
Gravički dizajn, prelom, autorka dijela ilustracija Svetlana Lola Miličković
Ilustratori: Tijana Todorović, Lina Leković, Svetlana Lola Miličković, Dejan Batrićević, Mitar Rakčević
Prevod na engleski jezik: Ivan Tomašević i Danilo Leković
Lektura I korektura za engleski: Mirjana Velimirović Lekić
Lektura na crnogroski: Sanja Orlandić
Štampa: Goldby
https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/%C5%BDene%20Crne%20Gore%20MONOGRAFIJA.pdf
https://dev01.podgorica.me/2022/03/30/novo-izdanje-biblioteke-monografija-zene-crne-gore/
https://www.pobjeda.me/clanak/svaka-njihova-biografija-nasa-je-lekcija
Žene Crne Gore drugo izdanje (decembar 2022)
Drugo izdanje monografije „Žene Crne Gore“, izašlo je u decembru 2022. Godine. Štampanje drugog izdanja monografije omogućio je Portonovi.
Za đecu i odrasle april 2022:
Monografija: Crnojevići – treća crnogorska dinastija
Monografija „Crnojevići – treća crnogorska dinastija“ objavljena je u izdanju JU Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ i NVO „Cehra“. Autori publikacije su Olivera Todorović i Dragan B. Perović, a knjigu je ilustrovala Svetlana Lola Miličković. Realizaciju ovog izdanja podržao je Zavod za udžbeike i nastavna sredstva Podgorica.
Ovo je jedna od četiri planirane monografije koje su posvećene crnogorskim dinastijama, a koje će štampati naša Biblioteka. Nakon Crnojevića uslijediće monografije (2023-25) o Vojislavljevićima, Balšićima i Petrovićima. Svojim sadržajem i ilustracijama monografije je prijemčiva kako najmlađima, tako i odraslim čitaocima.
Na promociji monografije održane 7. Aprila u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ o knjizi su govorili autori Olivera Todorović i Dragan B. Perović, izdavač Sanja Vojinović, autorska ilustracija Svetlana Lola Miličković, recezent publikacije Aleksandar Radoman.
Bojanka: Crnojevići
Kreativno edukativna promocija bojanke „Crnojevići“ održana je za najmlađe na platou ispred Biblioteke, kreativnu promociju je vodila i osmislila glumica Ivana Mrvaljević.
Bojanka „Crnojevići“, nastala je kao specijalno izdanje za najmlađe uz monografiju „Crnojevići – treća crnogroska dinastija“. Bojanka je obljavljena u izdanju JU Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“. Autori bojanke su Olivera Todorović, Dragan B. Perović i Svetlana Lola Miličković.
Promocija Bojanke održala se 16. Aprila 2022. Godine.
Crnogorski jezik 1768 – 2020 (decembar 2022)
U decembru 2022. U prostorijama NB „Radosav Ljumović“, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena, održala se promocija knjige „Crnogorski jezik 1768 – 2020“- Bibliografij priređivača Petra Krivokapića i Nade Drašković. Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i JU NB „Radosav Ljumović“ Podgorica. Na promociji o knizi su govorili: Nada Drašković, Petar Krivokapić, Novica Vujović i Sanja Vojinović.
Geneza stvaralaštva Mirka Banjevića (decembar 2022.)
U okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena u prostorijama Biblioteke održana je promocija knjige „Geneza stvaralaštva Mirka Banjevića“ autora Danila Radojevića. Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i JU NB „Radosav Ljumović“. O knjizi su govorili: Adnan Čirgić, Sanja Vojinović, Aleksandar Radoman i Novica Vujović. Promocija se održala 22. Decembra 2022. godine.
Monografija Podgorice (digitalno izdanje april 2023, štampano izdanje jun 2023.)
https://podgorica.me/aktuelni-dogadjaji/3524
https://gradski.me/predstavljena-monografija-podgorice/
https://www.pobjeda.me/clanak/cinjenicama-brisu-mitomanska-domisljanja
Žene Crne Gore, redizajnirano treće izdanje (jun 2023.)
Monografija „Žene Crne Gore“, redizajnirano, treće izdanje izlazi u izdanju JU NB „Radosav Ljumović“. Autorke monografije su Olivera i Tijana Todorović, urednik izdanja Dragan B. Perović, izdavač: Sanja Vojinović, grafički dizajn i obrada: Luka Bošković.
Muzička radionica:
Komponovanje kroz učenje muzičkog programa
Koordinator radionice Ivan Tomašević, datumi održavanja radionice: 7,9,14,21, 23, 28 i 30. Jun u periodu od 19 – 20:30h
Radionica je koncipirana u tri segmenta:
Prvi književni rezidencijalni boravak u kući Stojanovića
Povodom poziva JU NB “Radosav Ljumović” upućenog piscima iz zemlje i regiona za rezidencijalni boravak u Kući Stojanovića, od 15. maja do 15. juna, nakon izvršenog uvida u prijave za rezidencijalni boravak, komisija ju NB Radosav Ljumović je odlučila da pisac rezident bude Dragan Bursać.
egionalno poznati kolumnista i pisac Dragan Bursać biće prvi gost jednomjesečnog rezidencijalnog boravka u Kući Stojanovića, odlučila je komisija Narodne biblioteke “Radosav Ljumović”.
On će u Podgorici boraviti od 15. maja do 15. juna i za to vrijeme ima obavezu da napiše književno djelo – poeziju, prozu ili dramu.
Podsjećamo, podgorička Narodna biblioteka krajem marta je pozvala sve zainteresovane literarne stvaraoce da se prijave za prvu književnu rezidenciju. Ona će snositi troškove puta, smještaja i boravka rezidenta. Takođe, biće izdavač književnog teksta napisanog tokom boravka.
Dragan Bursać rođen je 1975. godine. Odrastao je u Bosanskom Petrovcu, Gimnaziju završio u Sremskoj Mitrovici, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Banjaluci. Ovaj profesor filozofije i sociologije novinarstvom se bavi od 1998, a nakon diplomiranja radio je kao novinar na Radio Banjaluci. Od 2009. do 2016. bio je novinar i kolumnista portala BUKA. Od 2014. objavljuje kolumne za Al Jazeera Balkans, a danas piše i za portale Radio Sarajeva, Autonomija (Vojvodina), Antene M i Caffe del Montenegra. Član je PEN Centra Bosne i Hercegovine od 2021. godine. Dobitnik je brojnih regionalnih i svjetskih nagrada za doprinose novinarstvu i hrabro izvještavanje. Živi i radi u Banjaluci.
Do sada su objavljena njegova djela objavljena “PTSP Spomenar” (Sarajevo, 2018) i “Čekajući Dylan Doga u Srebrenici” (Sarajevo, 2022).
Biblioteka i CUE: Žene Crne Gore – izložba
Promocija monografije „Žene Crne Gore“ i otvaranje izložbe ilustracija organizovana je u Galeriji na prvom spratu Hotela CUE u Podgorici, a knjige i ilustracije predstaviće autorka projekta Tijana Todorović, urednica i priređivačica Olivera Todorović, recenzentkinja knjige Jadranka Selhanović, iliustratorka Svetlana Lola Miličković i Mirjana Delić iz PR službe Hotela CUE.
Monografija „Žene Crne Gore“ sadrži biografije i ilustracije koje su rađeni kao portreti više od 60 znamenitih žena iz Crne Gore. U pitanju su zaboravljene heroine, čiji je rad i talenat označio novi stepen emancipacije crnogorskoga društva. Ilustracije su nastale prema istorijskim zapisima ili fotografijama.
https://www.pobjeda.me/clanak/svjedocanstvo-o-drzavi-kroz-67-zenskih-likova
Neđelja rodne ravnopravnosti i izložba ilustracija iz monografije „Žene Crne Gore“
Ovaj događaj je organizovao UNDP a realizaciju projekta pomogle su autorke monografije Olivera i Tijana Todorović kao i izdavač Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. Radovi iz monografije izloženi su u Upravi za kadrove u Podgorici.
Budući da podizanje svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti podrazumijeva i njegovanje ženskog naslijeđa Crne Gore, u Upravi je danas otvorena i izložba kojom je prikazan samo mali dio žena i njihov nemjerljiv doprinos emancipaciji našeg društva. Ilustracije i tekstovi o ovim ženama dio su Monografije „Žene Crne Gore“ koju su uredile Svetlana Lola Miličković, Tijana Todorović i Olivera Todorović.
Video „Žene Crne Gore“
Radio televizija Crne Gore (2022- 2023)
Imajući u vidu da publikacija „Žene Crne Gore“ (prvo I drugo izdanje) nije namijenjena prodaji i svjesni da se ovakvi kulturni proizvodi mogu valorizovati na više načina, UNDP u Crnoj Gori je uz podršku partnera pokrenuo jedan specifičan projekat – kreiranje kratkih video-priča o svakoj ženi koja je našla svoje mjesto u ovoj publikaciji. Prvih 20 videa je već napravljeno i emitovano, dok su pripremne aktivnosti za narednih 20 u toku. Specijalni partner na ovoj projektnoj aktivnosti bio je Javni servis Crne Gore RTCG, koji je prihvatio da emituje po jednu od ovih video-priča svakog dana u udarnom terminu – neposredno prije najgledanije informativne emisije u 19.30. Na taj način, osiguran je ogroman domet ovih kulturnih sadržaja koji će, nadamo se, uticati na promjenu društvenih normi u pravcu većeg poštovanja prava žena širom Crne Gore. (citirano sa sajta UND-a)
Monografija “Žene Crne Gore”, autorki Olivere i Tijane Todorović izašla je u izdanju JU NB “Radosav Ljumović”, uz pomoć partnera UNDP, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, Glavnog grada I EU.
https://www.youtube.com/watch?v=bmeymN7oNs8
Žene u kulturi
Žene u kulturi je nayiv programa koji Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ pokreće u 2022. Godini. Ovaj program rezultat je velikog interesovanja na prošlogodišnjoj istoimenoj tribini koja je održana u okviru Neđelje u Biblioteci.
Program je koncipiran kao set tribina koje će se održavati jednom mjesečno i baviti se statusom žena u kulturi, ograničenjima i mogućnostima. Cilj programa je stvaranje neyavisne platforme žena u kulturi, različitih profesija i pozicija koje mogu razmijeniti svoja iskustva i mišljenja. Jedan mjesec je posvećen jednoj oblasti kulture i umjetnosti. Prva tribina se održala 24. Februara na temu žene u arhitekturi. Tokom mjeseca su bili upriličeni i prateći tematski programi i aktivnosti. Program je uređivala i koordinisala Tijana Todorović.
Februar 2022 : Žene u arhitekturi
Panelistkinje: Marija Novaković, Dijana Vučinić i Ana Dobrašinović
Govorile su o statusu žena u arhitekturi, broju žena na rukovodećim pozicijama u Crnoj Gori, te savremenoj percepciji o arhitekticama.
Mart 2022: Žene u pozorištu
Panelistkinje: Mensura Vanja Popović, Ivana Mrvaljević, Tamara Vujošević Mandić, Kristina Obradović
April 2022: Žene u književnosti
Panelistkinje: Aleksandra Nikčević Batrićević, Jelena Nelević Martinović, Dragana Kršenković Brković, Tanja Bakić i Sanja Vojinović
Maj 2022:
U okviru serijala „Riječ o Podgorici“ u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, održana je tribina na temu „Znamenite Podgoričanke“. Na tribini su govorili: Tijana Todorović, Adnan Prekić i Marko Savić. Centralni fokus tribine bazirao se na položaju i pravima žena kroz istoriju sa posebim akcentom na period od Prvog svjetsog rata do danas, uloga žena Podgorice u pridobijanju prava glasa, izjednačavanju statusa, učešća u borbi za emancipaciju,..
(12.maj 2022.)
Žene u kulturi: kulturna baština
U okviru serijala „Žene u kulturi“, 26. Maja 2022. Godine u prostorijama Biblioteke održalo se predavanje i prezentacija na temu promocije kulturne baštine Crne Gore. Predavanje i prezentaciju je održala Tijana Todorović.
Jun 2022: Žene u kulturi: muzika
Omaž Kseniji Cicvarić
O životu i muzičkoj karijeri Ksenije Cicvarić govorili su: Mićo Miranović, Senad Gačević i Tijana Todorović.
Jul 2022: Žene u kulturi: obrazovanje
Na tribin su govorile: Biljana Milićević Prelević, Andrijana Deletić Milačić i Sanja Vojinović.
Avgust 2022: Žene u kulturi: mediji
Panelistkinje: Adrijana Žolja Bošković, Tijana Perović i Tijana Todorović (moderatorka programa)
Septembar 2022: Žene u kulturi: film
O ženama na i u filmu, istoriji, prvim crnogorkama na filmu govorili su novinar Stojan Stamenić i Tijana Todorović.
Decembar 2022: Izložba
UNDP, Uprava za kadrove i Biblioteka „Radosav Ljumović“
Andrija Markuš
Čojak, koliko je to, poema;
Lale Novičin Brković
Školjka, erotske pjesme;
Svetozar Piletić
Saputnici, pjesme;
Momir M. Marković
Šapat groma, pjesme;
Valentina Gorvokaj
Nada je poslednje što gubimo, pjesme (dvojezično: srpski-albanski);
Vojislav Vulanović
Izvan vrtova, pjesme;
Teognid
Elegije;
Radosav Ljumović
Daleka zvijezda (priredio Miroslav Đurović)
Ivan Ceković
Ja sada putujem;
Janko Vujisić
Vidio sam svoga boga;
Danilo Radojević
Epistula recentissima;
Veselin Brnović
Nad stihom nagnut;
Momir M. Marković
Zavežljaj časti;
Dubravka Velašević
Zavođenje borova / Seducing the pine-trees
Jovan Popović Lipovac
Herceg Šćepan, drama iz književene arheologije (priredio prof. dr Slobodan Kalezić);
Dragan Koprivica
Monodrame;
Radosav Ljumović – monografija
Danilo Burzan
Gradonačelnici;
Nikola Vujošević
Sa likovnih obzorja;
Iko Mirković
Podgorička štamparija i list Zeta;
Crna Gora od iskona, zbornik radova;
Radosav Rašo Milić
Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“1881-2011;
Sjećanja posvećena prijateljima Biblioteke
Veljko Ičević
Markovi mlini na Ribnici;
Prof. dr Andrija Lainović
Kratak pogled na prošlost Podgorice, priredio dr Đorđe V. Lopičić;
Prof. dr Zdravko N. Ivanović
Kučke vojvode;
Zdravko N. Ivanović
Kuči kroz vjekove;
Milan Šćekić
Crna Gora u Prvom svjetskom ratu (1914-1916)
Dušan D. Vuksan
Pregled štampe u crnoj Gori 1834-1934
priređivači prof. dr Branislav Kovačević i Radosav Milić;
Podgorica i Andrija Lainović, zbornik;
Živko Andrijašević
Balkanski ugao
Danilo Burzan
Prohujalo sa śeverom
Husein-Ceno Tuzović
Podgorička istorijska čitanka
Akademik Ljubiša Stanković (sa saradnicima)
Vremensko-frekvencijska analiza signala;
Vojislav D. Nikčević
Gnostička kultura u Crnoj Gori;
Sreten Perović
Biobibliografija;
Dr Petar Đuravčaj
Malesija u lirskoj i epskoj narodnoj poeziji;
Milovan Ivanović
Postanak i razvoj hrišćanstva u Crnoj Gori;
Milun Lutovac
Stih i slika;
Sonja Tomović Šundić
Njegoševa filozofija čovjeka;
Slobodan Čukić
Iz dubina lješanske prošlosti
Slobodan Vukanović
Devet ajkula u Montenegro-gradu, pjesme za djecu;
Milorad Radunović
Okićen dan, poezija i proza za djecu i mlade;
Vesna Martinović
Da se zna, scenske igre za djecu;
Dušan Đurišić
Povedimo kolo;
Marko i Ana Klepić
Djeci Crne Gore s ljubavlju, pjesme i notni zapisi
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.
January 19, 1881
Na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. godine, osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj Čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među tadašnja 48 člana Biblioteke, svojim ugledom i značajem ističu se: vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović,vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vućinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica Čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica.